Nihat Bećirović: Borba protiv asimilacije u Njemačkoj trnovit je put

0
784

Na koji način se Bošnjaci bore protiv asimilacije?


Jedini mogući način koji trenutno imamo u većini slučajeva su kroz IZ u Njemačkoj i naše džemate, ali i malim dijelom kroz kulturno-sportske klubove. To nam je išlo za rukom prethodnih nekoliko decenija, međutim za generacije ko je se rađaju u Njemačkoj to nije i neće biti dovoljno i zbog toga nam je prijeko potrebno institucialno i sistematsko uključivanje u Njemačkoj kako bi se sačuvali asimilacije.


Imaju li Bošnjaci sve potrebne mehanizme?

Ako bismo rekli da nam je protiv asimilacije potrebno najmanje četiri mehanizma, a to su naravno džemati, obrazovanje, javno-kulturne institucije i mnogo jača veza sa matičnom državom, onda možemo reći da trenutno imamo jedan i po mehanizam, a to su džemati i veoma mala veza sa matičnom državom svih Bošnjaka kroz IZ, pa nam tako fale još dva i po mehanizma koja su prijeko neophodna, a to su u ovom slučaju obrazovanje, javno-kulturne institucije i puno jača veza sa matičnom državom, a tako bismo se uspješno sačuvali asimilacije.

Kakav je odnos države po pitanju vladavine prava?

Znate kako, iako živimo u uređenom sistemu kakav je u Njemačkoj sa ustavom zagarantovanim pravima, ipak važi pravilo da se pravo nikom ne poklanja, već pravo mora da se traži i da se uzme.

U kojem je stepenu svijest naših Bošnjaka?

Po tom pitanju nismo, nažalost, baš na velikom stepenu, još uvijek vlada formula “trbuhom za kruhom”, tako da je većini nas Bošnjaka prioritet materijalna sigurnost od sigurnosti i očuvanja svog indetiteta, vjere, kulture i tradicije. Moram reci da je PAN bošnjački pokret uspio malo unijeti pozitivne energije u buđenju te svijesti i ako bismo upoređivali stanje sada i prije 20 godina puno je bolje, no ipak ne i dovoljno za budućnost koja čeka nas i naša pokoljenja. S toga je prijeko potrebno se ovim, pa možda i krucijalnim pitanjem, pozabaviti za bolju i ljepšu bošnjačko-islamsku budućnost u Njemačkoj.


Koliko su Bošnjaci konkretno u Bilefeldu aktivni na polju čuvanja kulturne i vjerske baštine?

Ne može se reći da je puno veća ili manja razlika naspram Bošnjaka širom Njemačke pa i Evrope, razlika se može praviti svega po jedan, dva ili tri procenta na gore ili bolje. Kao što vam je poznato, mi osim džemata u Bielefeldu gdje pored mektebske nastave imamo i dopunske časove bosanskog jezika, pa tu pored jezika našu djecu učimo o kulturi, historiji, državi i tradiciji, ali odaziv, opet kažem nažalost, nije baš za pohvaliti koliko bi zapravo to moglo biti. S toga bih na kraju pozvao sve Bošnjake u Njemačkoj, ali i širom Evrope i svijeta da se više uključimo u kreiranju i sudjelovanju javnog, kulturnog i političkog života u mjestu gdje živimo, jer je to jedini način da zatražimo i dobijemo prava koja su nam ustavom zagarantovana i na taj način se sačuvamo asimilacije, jer ako su nam Bosna i Sandžak matica, a trenutno gdje živimo nam dođe maćeha koja nas je na početku dobro prihvatila i lijepo se ophodi prema nama, ali vjerujte da, ako dopustimo sebi da zaboravimo majku, onda će nam razočarenje u maćehu biti brže i gorčije nego ako nosimo majku uz sebe u srcu i svugdje, ma gdje bili. Neka nama Bošnjacima bude jedan slogan uvijek u glavi, a kojeg moramo prenositi sa generacije na generaciju:
“Ime mi je Islam, a prezime Bošnjak”.

Pripremio: Hamza Škrijelj

Ostavi odogvor

Please enter your comment!
Please enter your name here