U haremu centralne džamije u Tutinu, u okviru manifestacije “Dani bošnjačkog jedinstva”, promovirana je knjiga “Sandžački Azhar” autora muftije dr Mevlud ef. Dudića. O monografiji su govorili Vahjudin ef. Ćosović, Nihad ef. Gegić, dr Misala Pramenković i muftija dr Mevlud ef. Dudić, a promocijom je moderirao Omer Đondić.
Govoreći o knjizi, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tutin istakao je da je uloga sandžačkog azhara i uloga medrese jeste da okuplja ulemu i elitu sa područja Sandžaka ali i šire.
“Ovo nije samo monografija medrese ili monografija 30 godina obnove rada medrese “Gazi Isa-beg”. Ova monografija, ovo djelo je jedno blago Islamske zajednice jer ono prati kontinuitet uspostave našeg prostora, pregled postanka i razvitka Sandžaka, Bošnjaka i islama a isto tako i veoma važan zapis kako je nastala medresa, kako je radila u teškim vremenima i nakon toga kako je opet i otpočela sa radom. Ono što je još interesantno u ovoj monografiji jeste da je iz relevantnih historijskih podataka, kako stoji u knjizi, najkasnije negdje od 1540. godine pa do 1946. godine neprekidno radila medresa “Gazi Isa-beg”, to je nešto više od 400 godina a isto tako treba spomenuti da je samo u Pazaru bilo 5 medresa, a čini mi se na cijelom prostoru da je negdje bilo 11 medresa.”
Glavni imam Islamskog kulturnog centra u Beču Nihad ef. Gegić naglasio je da je muftija Dudić prije nego je ovo napisao riječima, sve ovo napisao, objavio i dokazao djelima.
“Uvijek u našim srcima lakše prihvatamo ono što ljudi prvo pokažu djelima, dokažu djelima pa onda riječima ili pisanjem. Svi znamo da je muftija Dudić od prvog trenutka obnavljanja rada medrese bio tu, kada je bilo najteže, kada je bilo najnestabilnije i vrlo rizično nositi i prihvatiti taj emanet, a u suštini to je i praksa Poslanika s.a.w.s. da su najznačajnija ona djela i oni ljudi koji private i nose emanet kada je najteže i kada je najbitnije. Tada da možda naš auto rove monografije nije prihvatio taj emanet, vjerovatno da drugi dio ove knjige ne bi išao ovim tokom a Allah najbolje zna. Zato smatram da je jako značajno što je upravo muftija ovo objavio i prihvatio, jer je od prvog trenutka ovo nosio, doživeo, preživeo, ulagao, slobodno možemo reći krvario i eto hvala Bogu došli smo da većeras şa ponosom možemo ovdje u Tutinu da to prezentiramo.”
Pomoćnica direktora medrese “Gazi Isa-beg” prof. dr. Misala Pramenković istakla je da je Medresa “Gazi Isa-beg”, osim što je simbol borbe kroz koju je prošla Islamska zajednica, i velika inspiracija svima nama kako kada se nešto na zdravim temeljima postavi, može naći svoje mjesto u društvu.
“Ja vrlo često kada govorim o medresi volim istaći jedan detalj koji se tiče posebno obrazovanja ženske djece. Medresa je osnivanjem ženskog odjeljenja najprije u Novom Pazaru a kasnije i u ostalim gradovima Sandžaka, pokazala da nije zabranjeno već je naređeno školovati i obrazovati žensku djecu i da hidžab, odnosno mahram ana glavi nikako nije stega, nije prepreka, nije kočnica za bilo šta. Mi smo to morali prvo pokazati u našem društvu kada smo bile ismijavane od strane građanstva, od strane onih koji sun as nazivali različitim imenima, ne osuđujem ih prosto to je bila novina u njihovoj okolini, oni su se tako odnosili. Mi smo danas došli do situacije da imamo pokrivenih žena muslimanki, bošnjakinja u svim sferama javnog života, u obrazovanju, znamo koja je borba bila za prvu pokrivenu muslimanku da radi kao profesorica u srednjoj školi sa hidžabom, sada imamo u zdravstvu a i to je bila grana koja se smatrala nedodirljivom, na posljetku do nekih političkih angažmana kojima smo svi zajedno svjedočili. To je rezultat vizije i misije i ustrajnog rad ana Allahovom dž.š. putu, onih koji su imali svijesti da osnuju medresu, da unapređuju njezin kvalitet i dan danas afirmiraju ono što predstavlja medresa “Gazi Isa-beg” u Novom Pazaru.”
Na promociji je govorio i autor monografije muftija dr. Mevlud ef. Dudić. On je tom prilikom istakao da je vrlo bitno da mi počinjemo pisati i pričati o sebi.
“Ja sam ponosan da mi se pružila prilika da to stavim između dvije korice, da naše velikane iz prošlosti ne zaboravimo a haman smo bili da izgubimo svu dokumentaciju naših velikana iz prošlosti i da više nikad ništa ne znamo o onima koji su igrali vrlo značajnu ulogu na ovim prostorima, dok drugi iz naftalina vade i prave ih svojim velikanima, mi smo se naših velikana iz prošlosti počeli odricati, pa eto tako to nisu oni ni bitni, čim je on iz našeg naroda, on nije ni bitan ili je manje bitan. U Novom Pazaru je 1489. godine postoja Institut za učenje stranih jezika i jedna mahala se nazivala “Mahala terdžumanesi” u toj mahali je imao Institut za arapski jezik, turski jezik, perzijski jezik in eke druge jezike. U to vrijeme da je to kod nekog drugoga vjerovatno bi i danas u toj mahali postojao jedan Institut, a onda sam se pobojao da ponesem grijeh odgovornosti iako vrlo teško je doć do podataka, čak i sa porodicama sa kojima smo razgovarali, nisu imali šta da nam ponude i da nam daju, pa smo samo 20 njih ovdje izdvojili i vrlo šturo o njima pisali i ni izbliza kako su trebali biti opisani.”
Manifestacija “Dani bošnjačkog jedinstva” biće nastavljena u srijedu, 10. avgusta u Sjenici, promocijom knjige “Svjedočenje o kušnjama” autora Hajra ef. Tutića.
