O položaju i djelovanju Bošnjaka u Francuskoj govorio predsjednik IZ Bošnjaka te države Šefadil Ličina

0
1070

Gospodin Šefadil Ličina živi i radi u Parizu, predsjednik je Islamske zajednice Bošnjaka Francuske. Džemat, čiji je prvi čovjek, prvi je bošnjački džemat u Francuskoj i odatle je sve krenulo. Gospodin Ličina veliki je dobrotvor, svestrana ličnost, aktivan na nekoliko društvenih polja i uspješan u privatnom biznisu.

-Gospodine Ličina, možete li nam ukratko reći par riječi o vašem džematu? Šta su njegove aktivnosti i kako sve to funkcioniše u Francuskoj?

“Naš džemat u Parizu osnovan je 1997. godine. To je prvi bošnjački džemat koji je organizovan na prostorima Francuske. Poslije toga formirano je još 9 džemata i većina njih ima svoj – kupljene prostorije. Muslimani Bošnjaci u Francuskoj počeli su malo kasnije da se organizuju, da li zbog toga što nisu toliko brojni, ili zbog toga što je Francuska malo dalje od domovine pa se činilo da će biti teško se organizovati, da li zbog toga što je laička država, ne znam, ali je malo kasnije krenuto u organizaciju, ali naša zajednica nije baš toliko jaka, kao pojedine zajednice kao što je slučaj u Njemačkoj, Americi, Švicarskoj. Međutim, i kao tako organizirali mi imamo prilično dosta aktivnosti u našem džematu i do ove godine, jer će sada džemat promijeniti ime i postati vjerska zajednica i vjerovatno ćemo u toku ove godine osnovati još jedno udruženje koje će se baviti kulturnim djelatnostima, nasljeđem Bošnjaka, a vjerski dio će pripastisamo džematu, pošto je to laička država i dosta je teško uskladiti obe djelatnosti, jer bi se došlo do raskoraka u djelovanju, pa da ne bismo došli do sukoba sa zakonom Francuske države. Od aktivnosti, pored toga što imamo stalnog imama, što se obavljaju namazi, džuma namazi, ramazanom teravije, tu je i vjerska pouka, imamo starije koji uče Kur'an, redovono sakupljamo zekjat i sadakatul-fitr, humanitarne akcije, a od nacionalnih trebamo istaći da smo do sada obilježavali 1. mart – godišnjicu državnosti BiH, Dan Srebrenice u Parizu 11. jula nekoliko godina obilježavamo na trgu Trokadero, obilježavali smo Dan pobune Bošnjaka u Vilfranšu, jednom gradu u Francuskoj 1943. godine”, istakao je Ličina.

-Imali smo prilike pratiti kako ste 11. jula i ove godine ispred Ajfelove kule imali prilike postaviti štand na kojem su ljudi mogli da se informišu o Genocidu u Srebrenici. Kako su reagirali Francuzi i kakav je njihov stav po tom pitanju?

“Bošnjaci Pariza kao svjesan dio bošnjačkog naroda ne mogu proći 12. jula a da se ne obilježi Dan Srebrenice. To se ne smije zaboraviti, o tome mora da se govori, da se priča i drugim narodima po evropi. Bošnjaci su tu da šire istinu o Srebrenici kod običnog naroda koji nije dovoljno upoznat. I pored toga što se pravi štand, mi smo dijelili “Cvjetove Srebrenice”. U razgovoru sa Francuzima, kako intelektualcima, vlastima, tako i onim običnim građanima nastojimo realno i na dostojanstven način prikazati sliku toga šta se desilo i mogu reći da smo naišli na veoma pozitivnu reakciju i kod onih koji o Genocidu nešto znaju i kod onih koji ne znaju, posebno kada čuju neke stvari koje nisu znali. Bošnjaci u Francuzima imaju dosta prijatelja, dosta interesanata za našu kulturu i tradiciju. Imao sam prilike da razgovaram sa jednim od tih Francuza koji sada priprema roman jedan da objavi i on je oduševljen činjenicom da je u Sarajevu toliko jaka multikulturalnost i multietničnost, pa je istakao da je to primjer koji će on zabilježiti u svojoj knjizi da na jednom mjestu, samo nekoliko stotina metara ima sinagoga, pravoslavna i katolička crkva i džamija i da stoljećima tako jedni pored drugih stoje, da opstaju i da nisu porušeni. Ja sam njemu objasnio da nije u cijeloj Bosni tako, već da je to slika sarajeva u kojem su Bošnjaci većina, kao i da će tu sliku doživjeti samo tamo gdje su Bošnjaci većina, ističući mu da to neće na primjer vidjeti u Banja Luci i u Mostaru. I letos je boravio u Sarajevu i sastao se sa nekim našim aktivistima i priprema za koju godinu, kako je najavio, izaći će taj njegov roman u kojem će on posvetiti jedan dio Bošnjacima i Sarajevu, kao i našoj borbi za očuvanje multikulturalnosti i tim civilizacijskim lekcijama koje su očitane čitavom svijetu”, poručio je Ličina.

-Koliko otprilike ima Bošnjaka u Francuskoj?

“Nažalost, broj Bošnjaka u Francuskoj niko ne zna, ali su naše neke procjene da se ta brojka kreće od 30 do 40 hiljada, a većinom su nastanjeni u pariškoj regiji, a onda ima jedan dio Bošnjaka u strazburu, kao i jedan dio koji je u Lionu i onda tom pojasu gore pored Švicarske granice, gdje se tu jedan broj doselio 2001-2003 godine iz manjeg entiteta u BiH, oni su uglavno dobili su svoj boravak u Francuskoj, dobili su i državljanstvo. Nažalost, jedino Islamska zajednica brine o Bošnjacima i mi na osnovu podataka o broju džemata i džematlija onda njihovih prijatelja koji nisu aktivno otprilike pravimo neku sliku. Imao sam prilike sa ambasadom voditi dosta razgovora po tom pitanju, međutim u ambasadi postoje podaci samo onih koji su došli da uzmu pasoše. Bošnjaci uglavno dolaze i Bosne i sandžaka, jedan mali dio iz Hrvatske, a ima ih i sa Kosova i Makedonije. Ovo je otprilike ta brojka sa kojom mi raspolažemo”, kazao je sagovornik.

-Gospodine Ličina, da li je Islamska zajednica Bošnjaka Francuske pod pokroviteljstvom Rijaseta IZ-e u BiH?

“IZ Bošnjaka u Francuskoj jeste pod Rijasetom IZ-e u BiH i, eto, ja kao predsjednik u posljednje dvije godine imao sam prilike učestvovati na seminarima u Sarajevu, ali i prije toga moj prethodnik Mirsad Čolović redovno je bio na tim seminarima. Sve akcije koje se pokreću od pokroviteljstvom Rijaseta prema dijaspori su i od nas podržane i ako Bog da uvijek ćemo ostati vezani za Rijaset IZ-e u BiH. Očekujemo da nam Rijaset IZ-e u BiH pomogne oko nekih stvari i rješavanja staturanih pitanja, pošto je Francuska laička država, kako maloprije rekoh, pa nam je smanjeno polje djelovanja i taj odnos sa Rijasetom i francuskom ambasadom možda urodi polodom da se to sve podigne na veći nivo”, rekao je Ličina.

-Da li se primjećuje asimilacija Bošnjaka u Francuskoj, te šta džemati rade po tom pitanju?

“Pitanje asmilacije je, nažalost, vrlo škakljivo. Ono zahtjeva veliki napor da bi se sačuvale generacie Bošnjaka koje dolaze od asimilacije i vjerujte da je to veliki izazov. Mi zasiguno nećemo uspjeti sačuvati 100% Bošnjake od asimilacije, ali ćemo sigurno jedan dobar dio sačuvati kroz djelovanje u džematima, učenje bosanskog jezika, uz kulturne manifestacije koje pravimo, uz brojna udruženja, uz ZSD i BKZ, te kroz brojne projekte koje sada planiramo po pitanju jezika. Vjerovatno ćemo u dogledno vrijeme praviti još neke seminare. Probaćemo omladinu što više dovoditi masovno, praviti razne ekskurzije, ne bi li oni obilazili naše krajeve i gdje bi imali prilike da od naših profesora saznali dodatno vrijednosti naše vjere i kulture. Roditelji naše omaldine koja stasava na Zapadu nisu uvijek u mogućnosti da im to sve predstave na najbolji način, nego se često zbog poslovnih obaveza ostane praznina u odgoju nae djece. Nadam se da će se uz sve ove projekte u mnogome poboljšati situacija i popraviće se taj osnod, jer kad se jednom nauče i shvate naše vrijednosti, to zauvijek ostavlja traga u našoj djeci”, poručio je Šefadil Ličina.

-Očekuje li se uskoro veliki skup u Francuskoj, gdje će se pojaviti veliki broj Bošnjaka i tako na svojevrstan način demonstrirati svoju snagu?

“Ako Bog da uskoro planiramo jedan skup gdje bi se Bošnjaci Francuske okupili i predstavili evropskog muftiju dr. Osmana ef. Kozlića, čovjeka koji je imenovan prošle godine i koji je naš muftija za Evropu. Tom prilikom bismo voljeli njega predstaviti Bošnjacima, džematima ovdje u Francuskoj i da sa njim porazgovaramo. Imamo dosta pitanja koja ćemo otvoriti, a tiču se rješavanja naših statutarnih, ali i drugih problema koje imamo i po pitanju saradnje i što boljeg i jačeg učvršćivanja sa Rijasetom IZ-e BiH, Mešihatom IZ-e u Sandžaku i svim Bošnjacima dijaspore”, ističe gospodin Šefadil Ličina.

-Za kraj razgovora, šta biste poručili Bošnjacima Francuske i cijele dijaspore?

“Bošnjacima Francuske i dijaspore bih poručio da svoje vjersko, kulturno i nacionalno bogatstvo čuvaju kao zjenicu svoga oka, da primjenimo ono zlatno pravilo da je svaki Bošnjak odgovoran za drugog Bošnjaka. Da budemo što jedinstveniji, da što više skupa djelujemo i sačuvamo sve svoje prave vrijednosti, te da se pravilno integrišemo u Francuskoj. Da budemo pravi ambasadori svog naroda, da školujemo svoju omladinu, te da ona, ako Bog da, u budućnosti ne bude samo građevinari i samo fakultetski obrazovani, već da budu nosioci i da učestvuju u vlasti i u akademskom životu, te da uvijek imaju velike ambicije i da se ne zadovoljavaju da samo žive od danas do sutra. Ako mi kao generacije koje su došle trbuhom za kruhom nismo imali prilike da se školujemo, moja poruka je, to moramo obezbijediti našoj omladini i budućnosti”, kazao je gospodin Ličina.


Hvala vam na izdvojenom vremenu, te što ste otvoreno govorili za portal Zajednice sandžačke dijaspore. Želimo vam još puno godina uspjeha u radu na svim poljima.

Autor: Asmir Bihorac

Priredio: Hamza Škrijelj

Ostavi odogvor

Please enter your comment!
Please enter your name here